Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 4. septembra 2025. godine usvojila Predlog dopune Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Cilj ovih izmena jeste unapređenje pravne sigurnosti, povećanje predvidivosti i efikasnosti izvršnog postupka, ali i uspostavljanje pravičnijeg odnosa između poverilaca i dužnika.
Zaštita prava na jedini dom
Kao najznačajnija novina navodi se zaštita prava na jedini dom izvršnog dužnika. Prema novim odredbama, nepokretnost koja ispunjava sledeće uslove ne može biti predmet izvršenja radi naplate duga:
– predstavlja jedinu nepokretnost u vlasništvu izvršnog dužnika,
– površina nepokretnosti ne prelazi 60 m²,
– dužnik na toj adresi ima prijavljeno prebivalište najmanje pet godina pre podnošenja predloga za izvršenje.
Ova izmena ima za cilj efikasniju primenu zaštite prava na porodični dom, koji garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i sprečavanje pojava beskućništva i zaštitu građana sa najnižim primanjima, uz istovremeno onemogućavanje zloupotreba u postupcima izvršenja.
Najavljena izmena zapravo usklađuje Ustav sa članom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava će se utvrđivati da li je izvršenje „socijalno opravdano“ i neće se sprovoditi ako za to postoje humanitarni razlozi.
Iz Ministarstva pravde poručuju da su nova rešenja usklađena sa Ustavom jer istovremeno štite pravo na dom i omogućavaju naplatu potraživanja kroz druge oblike imovine ili reprograme.
Nadležni sudovi će imati dužnost u pogledu kontrole ispunjenosti ovih uslova i obustave izvršenja kada se uslovi utvrde – Sud će po službenoj dužnosti proveravati da li su uslovi ispunjeni i odbiti predlog za izvršenje ukoliko jesu, a ako je sprovođenje izvršenja već određeno, izvršni dužnik ima pravo na zahtev da se utvrdi da predmetna nepokretnost ne može biti predmet izvršenja, a o tome svakako odlučuje sudija.
Izuzeci od ovog pravila odnose se na slučajeve kada je dug nastao po osnovu zakonskog izdržavanja ili krivičnog dela, kao i kada dužnik da izričitu saglasnost da se izvršenje sprovede na toj nepokretnosti.
Položaj izvršnih dužnika
Izmene donose konkretnu zaštitu dužnicima: oduzimanje imovine ne može ugroziti osnovne uslove za život, a izvršni postupak mora biti jasan, predvidiv i oslobođen nepotrebnog finansijskog i psihološkog opterećenja. U tome leži ključna vrednost ovih izmena: uspostavlja se model izvršenja koji ne ugrožava i ne ostavlja dužnika bez osnovnih sredstava za život, već ga usmerava ka odgovornom, ali i održivom ispunjenju obaveza.
Rad javnih izvršitelja
Za javne izvršitelje nove odredbe znače istovremeno i rasterećenje i izazov. Ograničenjem prinudne naplate se smanjuje adminsitrativno opterećenje i povećava pravna sigurnost, ali se istovremeno smanjuje šansa za uspešno sprovođenje što za izvršitelje znači povećan broj otvorenih predmeta i duži rokovi za zaključenje predmeta.
Uticaj na poverioce
Predložene izmene podstiču i unapređenje pravne sigurnosti jer preciziraju i dodatno uređuju procedure izvršenja, čineći ih efikasnijim i transparentnijim. One osiguravaju da svako potraživanje dobije realnu mogućnost da bude naplaćeno u razumnom roku, dakle, poveriocima se omogućava brža i povoljnija naplata potraživanja, što doprinosi očuvanju njihove ekonomske sigurnosti.
Zaključak
Predložene izmene Zakona o izvršenju i obezbeđenju predstavljaju korak ka uspostavljanju ravnoteže između interesa poverilaca, dužnika i javnih izvršitelja i mogu doneti dugoročne koristi svim stranama u postupku kroz efikasniju naplatu, veću pravnu sigurnost i pravičniji odnos između učesnika.